The Murder at the Vicarage
Ubojstvo u vikariji
Globus (Zagreb)
Jugoslavija
1975.god.
279 str.
Prevod: Ana Marija Besker
Biblioteka Djela Agathe
Christie
The Murder at the Vicarage
Umor v zupniscu
Drzavna zalozba Slovenije
(Ljubljana)
Jugoslavija
1977.god.
255 str.
Prevod: Vlasta
Pacheiner-Klander
The Murder at the vicarage
Ubistvo u vikarijatu
Narodna knjiga - Alfa
(Beograd)
Jugoslavija
1997.god.
219 str.
Prevod: Vesna Petrovic
Biblioteka Agata Kristi
knjiga br. 11
The Murder at the vicarage
Ubistvo u vikariji Mladinska knjiga Beograd
Srbija
2011.god.
264 str. Prevod: Aleksandar Milajic
Zabavna biblioteka
mozda neki od starijih naslova mozete pronaci kao polovno izdanje na
Aukciji br. 1 na Balkanu
God. 1930, Glavni lik: Miss Marple
UKRATKO: "Bilo ko da ubije Pukovnika Proteroa" izjavi svestenik vitlajuci nozem iznad svoje snicle,
"ucinio bi svetu veliku uslugu!" Bila je to nesmotrena izjava za coveka u svestenickoj odori, koja
ce mu se kao bumerang vratiti samo nekoliko sati kasnije. Od sedam mogucih ubica, gospodjica Marpl trazi osumnjicenog
koji je imao i motiv i priliku.
POZORISNA
PREDSTAVA bazirana na romanu "Ubistvo u vikarijatu" postavljena u Playhouse u Londonu 16.12.1949.
godine. Ulogu Miss Marple igrala Barbara Mullen. Adaptaciju romana uradili su Moie Charles i Barbara Toy.
TV- Murder At The Vicarage, 1986(UK/BBC), Joan
Hickson (Miss Marple), Paul Eddington (Vicar Leonard Clement), Cheryl Campbell (Mrs.Clement), Robert Lang
(Col.Lucius Protheroe), Polly Adams (Anne Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding), Norma West (Mrs.Lestrange),
Rosalie Crutchley (Mrs.Price-Ridley), David Horovitch (Inspector Slack), Ian Brimble (Sergeant Lake)
Marple: The Murder at the Vicarage (2004)
(TV), Rezija Charles Palmer, 94 min, Geraldine McEwan (Miss Jane Marple), John Owens (Photographer), Jana
Carpenter (May Ainsworth), Tim McInnerny (Rev Leonard Clement), Siobhan Hayes (Mary Hill), Rachael Stirling
(Griselda Clement), Julian Morris (Currate Dennis Clement), Mark Gatiss (Ronald Hawes), Robert Powell (Dr.
Haydock), Jane Asher (Mrs. Sylvia Lester), Janet McTeer (Anne Protheroe), Derek Jacobi (Col. Lucis Protheroe),
Angela Pleasence (Miss Hartnell), Miriam Margolyes (Mrs. Margery Price-Ridley), Christina Cole (Lettice Protheroe
)
Slike iz filma The Murder at the Vicarage (2004)
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
1. epizoda Brigadir Lucius Protheroe nikad nije bio omiljen u mjestu, ali gdica Marple se iznenadi
kad cuje s koliko se zara vikar Clement tuzi na njega. Bill Archer izasao je iz zatvora i Mary, vikarova
sluskinja, upozorava ga da se kloni brigadira koji ga kani ponovno poslati u zatvor. Cak je i Lettice, brigadirova
kci, ljuta na oca nakon incidenta s naocitim umjetnikom Lawrenceom Reddingom. Clement uhvati Anne, brigadirovu
drugu zenu u Lawrenceovom narucju. Iduceg jutra brigadir je naden mrtav.
Uloge: Joan Hickson (Jane Marple), Paul Eddington (Leonard Clement), Cheryl Campbell (Griselda Clement),
Robert Lang (Lucius Protheroe), Polly Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding), Scenarist:
T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes, Urednica: Ranka Horvat
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
2. epizoda Clement i Griselda posjecuju Ann koja im pokaze isjeceni portret za koji ona smatra da
je povezan s ubojstvom. Njezina veza s Lawrenceom izaziva kojekakve spekulacije te umjetnik odluci otici
iz sela. Za vrijeme nedjeljne mise vikar zamoli ubojicu da se preda. Nedugo zatim nazove ga kapelan Hawes
i odluci priznati zlocin, no onesvijesti se prije negoli i sta kaze. Griselda i gdica Marple pozure do njegova
doma gdje sve izgleda kao da je pokusao pociniti samoubojstvo. Gdica Marple sad dobro zna tko je pocinitelj.
Uloge: Joan Hickson (Miss Jane Marple), Paul Eddington (vel. Leonard Clement), Cheryl Campbell (Griselda
Clement), Robert Lang (brig. Lucius Protheroe), Polly Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding),
Scenarist: T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes, Urednica: Ranka Horvat
13.11.2006. Svetlana Andjelic, urednik stranice, Beograd
Ubistvo u vikarijatu je prvi Agatin roman u kome se pojavljuje gospodjica
Marpl. Donosi nam odlicne opise njenog karaktera, samog Sent Meri Mida u kome ona zivi i u kome se desava
radnja ovog romana, kao i uvek odlicne portrete sporednih likova i pre svega predstavlja roman koji u sebi
nosi duh malog mesta koje obicno nema mogucnost privatnog zivota njegovih stanovnika. Sve se tu zna - ko
je kad kod koga isao na caj i o cemu se razgovaralo. Ako se i ne zna, onda se sigurno nagadja, ali nicija
aktivnost nije mogla da bude sakrivena. Pa ipak je neko odlucio da ubije pukovnika Proteroa iako je znao
da ce "neko sigurno videti nesto". A mozda je upravo i racunao sa tim... Sve u svemu, ako se do
sada niste sreli sa gospodjicom Marple u romanima Agate Kristi, a ako ste vec na ovom mestu - sumnjam u
to, predlazem da citanje pocnete upravo od ove knjige koja ce vas sigurno ostaviti bez daha kada je u pitanju
karakter stare dame.
Radnja romana se pre svega vrti oko istrage ubistva pukovnika Proteroa koji je bio vrlo
opake naravi, prilicno neomiljen - toliko da su mnogi i prizeljkivali njegovu smrt... No, znamo da su to
obicno reci recene u afektu i da se niko nece tek tako lako latiti oruzja samo da bi ispunio svoju zelju.
Ovde je, eto neko to uradio i to usred radne sobe vikara Klementea. Protero je dosao da razgovara sa vikarom
o jednom lokalnom slucaju koji bi se mogao opisati kao pronevera crkvenog fonda, ovaj je po hitnom pozivu
otisao da obidje jednog coveka na samrti (kako se kasnije utvrdilo - poziv je bio lazan) i kasnio je na
sastanak sa pukovnikom. Kad se vratio kuci zatekao ga je ubijenog. Pistolj nije nadjen pored njega, na stolu
je bilo zapoceto pismo, kao i obicno tu je i sat na stolu, oboren, koji je stao u odredjeno vreme (sto bi
trebalo da nam sugerise tacno vreme ubistva)... Kako se desilo da niko nije cuo nista? U kuci su bile i
vikarova zena i sluskinja, a pucanj je morao da se cuje i van kuce... U stvari, bas je gospodjica Marpl
cula neki pucanj, ali bilo je to kasnije nego sto je bilo utvrdjeno vreme smrti, a i pucanj kao da je bio
drugaciji i cinilo joj se da dopire iz obliznje sume a ne iz zgrade vikarijata koja je nasuprot njene kuce...
U dvoristu vikarijata bila je i jedna pomocna kucica u kojoj je ziveo Lorens Reding, mladi
slikar, za koga ce se kasnije ispostaviti da je bio ljubavnik pukovnikove druge, mlade zene i da su se oni
u toj kucici tajno sastajali. Reding je slikao i pukovnikovu cerku u kupacem kostimu, koja je potajno bila
zaljubljena u njega i kako se dosta u selu suskalo o tome kako se dopusta da mlada devojka sama boravi sa
muskarcem u njegovoj sobi oskudno odevena i kako se ta govorkanja nisu dopadala njenom ocu koji je zahtevao
da ona prestane sa poziranjem - Letis je takodje proklinjala svog oca govoreci na sve strane kako ga mrzi....
Da li je to bio razlog i da ga ubije? Mrzela ga je u stvari celoga zivota jer je godinama zivela u uverenju
da joj je majka umrla, a onda je saznala da je napustila oca pobegavsi sa drugim... Kakav je bio prema njoj?
Da li je i nju kinjio i maltretirao? Svejedno, Letis mu nikada nije oprostila sto zivi bez majke...
Jos neko je imao veze sa mladim slikarom. Jos jedna zena iz Sent Meri Mida je bila sa njim
u vezi ali pre nego se udala za jednog uglednog mestanina... Da li se i to nekako moglo odraziti na nesrecni
slucaj koji se odigrao u vikarijatu? I doktor Stoun je bio jedan od stanovnika sela koji je bio u sukobu
sa pukovnikom. Dr. Stoun je bio poznati arheolog koji je nadgledao radove na iskopavanju grobnice koja je
pronadjena na pukovnikovom imanju.
Prvi vikarov sused bila je nasa gospodjica Marpl, i ona je pleveci svoju bastu, kao slucajno,
videla dosta toga - ali sve je tako protivrecno i samo odmaze istrazi, umesto da joj pomogne... No, opet
ce ona odigrati kljucnu ulogu u resavanju ovog slucaja svojim ostrumnim primedbama i zakljuccima. Kao i
obicno iskoristice svoju do savrsenstva usavrsenu metodu tipa "ovo me podseca na ono"... koju
je ona smatrala jedino ispravnom: "...To je slicno onome kad procitate rec a pri tome ne morate
da je izgovorite slovo po slovo. Dete to nije u stanju jer nema iskustva. Ali odrasla osoba poznaje rec,
jer ju je vec cesto videla..."
Vikarova mlada zena Grizelda je bila jedno vrlo otvoreno stvorenje koje vrlo cesto nije
pazilo o tome sta i pred kime prica i vikar ju je cesto zbog toga opominjao. Posebno kad bi se sa jos nekoliko
zena obrela zajedno na popodnevnom caju, tracevi su dostizali vrhunac, a Grizelda se nije ustrucavala da
pocne i da izmislja stvari. Vikaru je to strasno smetalo i molio ju je da prestane sa tim jer ce je na kraju
neko shvatiti ozbiljno... Ona mu je odgovarala: "Tim zenama treba malo nemorala u njihovim sopstvenim
zivotima. Onda ne bi imale toliko vremena da ga traze kod drugih ljudi..."
Jos jedna osoba bila je predmet ogovaranja u Sent Meri Midu. Bila je to gospodja Lestrejndz.
Savrseno obucena, obrazovana, visoka, zgodna, plava... Jednom recju - svetska zena resila je da se "zakopa"
u provinciji. Pitanje je - zasto? Nije se mnogo druzila sa ostalima iz mesta, osim sa dr. Hejdokom... a
samo vece pre ubistva posetila je i pukovnika Proteroa, tako da su stare dame opet imale temu za ogovaranje...
Pratile su svaki njen korak i nastala bi opsta pometnja ako se u svakom momentu ne bi znalo gde je ona...
Vikara je to pomalo zabavljalo. Komentarisao je: "Za mene je misterija kako ljudi u ovom selu
uopste jedu. Mora da jedu stojeci kod prozora tako da mogu da budu sigurni da im nista nije promaklo..."
Da li je mozda i misteriozna gospodja Lestrejndz imala neke nerasciscene racune sa pukovnikom? Da li je
u pitanju bila ucena?
Kada je vikar na sam dan ubistva licno zatekao pukovnikovu zenu u narucju mladog slikara
i kada ga je ovaj molio da to ostane izmedju njih, vikar mu je odgovorio: "...Dragi moj mladicu,
vi podcenjujete detektivski instikt seoskog zivlja. U St.Meri Midu svi znaju vase najintimnije stvari. Nijedan
detektiv u Engleskoj ne moze da se meri sa usedelicom neodredjenih godina koja ima mnogo vremena na raspolaganju..."
Toliko o drustvenom zivotu sela...
Kada je pukovnik Protero nadjen ubijen i kada je zapocela istraga, inspektor Slak kome je
slucaj dodeljen, se susreo sa dosta teskoca. Prvo, kako smo vec primetili, celo selo je znalo da ce pukovnik
biti na razgovoru kod vikara. Buduci zlocinac je verovatno na prevaru izvukao vikara iz kuce da bi pukovnik
ostao sam... Ali - ko ga je ubio...? Niko nije vidjen da ulazi u vikarijat osim pukovnikove zene koju je
videla licno gospodjica Marpl - ali ta zena je bila samo u tesno pripijenoj haljini i nije mogla nista da
unese sa sobom a da to ne bude primeceno... Dolazio je i mladi slikar nesto ranije ali pukovnik tada jos
nije stigao... Ubrzo se slikar Lorens Reding prijavio policiji, doneo pistolj za koji je nepobitno utvrdjeno
da je koriscen u ovom zlocinu - ali se jos brze utvrdjuje da on nikako nije mogao to da ucini...
Policija je zgranuta jos jednim priznanjem - i mlada pukovnikova zena se prijavljuje policiji
da je ONA to uradila - ali i to se ubrzo dokazuje kao nemoguce... Policija shvata da su u stvari hteli samo
da zastite jedno drugo, znajuci da ce najpre biti osumnjiceni za ovaj zlocin... Inspektor Slak misli da
su neozbiljni i detinjasti, tragajuci i dalje za pravim ubicom... Medjutim, poznavajuci osobine stanovnika
St.Meri Mida znamo da ce imati jako tezak zadatak da ispitujuci svakoga stvori neku realnu sliku o desavanjima
tog popodneva kada je izvrsen zlocin, tim pre sto je uzbudjenje lokalnog stanovnistva bilo vrlo veliko ako
se uzme u obzir da bar 15 godina unazad u St.Meri Midu nije bilo ubistva...
Na kraju, nasa gospodjica Marpl ipak uzima stvar u svoje ruke na nacin koji je u stvari
privilegija njenog "kolege" Poaroa... Ona zaprepascenom vikaru, inspektoru Slaku i pukovniku Melcetu
koji je takodje vodio ovaj slucaj do detalja opisuje nacin na koji je planiran i izvrsen zlocin, kao i nacin
na koji je ubica isplanirao i svoj alibi... Ali obzirom da su to sve bila samo njena uverenja, ma koliko
ona stajala iza njih, bio im je potreban dokaz... a tu ona preuzima svoju ulogu po kojoj ce i u kasnijim
romanima biti poznata. Napravice malu zamku ne bi li se ubica sam otkrio... Njen plan je naravno uspeo i
inspektor Slak je dobio unapredjenje, tim pre sto je jurivsi ubicu usput otkrio i kradljivca umetnickih
dela koji je "zakamufliran" ziveo u St.Meri Midu... Mada je i za to zasluzna "svevideca"
gospodjica Marpl... Naravno da nista javno obelodanjeno o velikoj ulozi gospodjice Marpl u celoj stvari.
Pa, uostalom, poznavajuci je, znamo da bi se ona uzasnula i od same pomisli na tako nesto...
UKOLIKO STE NEDAVNO PROCITALI OVU KNJIGU
I ZELITE SA NAMA DA PODELITE VASE UTISKE - UCINITE TO ODMAH...
UKOLIKO IMATE OVU KNJIGU KAO NEKO YU (cro-ser-bih-slo-cg-mak) IZDANJE, A MI NEMAMO
TAJ OMOT PRIKAZAN NA OVOJ STRANICI, MOLIMO VAS DA UKOLIKO IMATE MOGUCNOSTI DA NAM GA SKENIRATE I POSALJETE
NA NAS KAKO BISMO DOPUNILI OVU STRANICU