The Murder at the Vicarage
Ubojstvo u vikariji
Globus (Zagreb)
Jugoslavija
1975.god.
279 str.
Prevod: Ana Marija Besker
Biblioteka Djela Agathe
Christie
The Murder at the Vicarage
Umor v zupniscu
Drzavna zalozba Slovenije
(Ljubljana)
Jugoslavija
1977.god.
255 str.
Prevod: Vlasta
Pacheiner-Klander
The Murder at the vicarage
Ubistvo u vikarijatu
Narodna knjiga - Alfa
(Beograd)
Jugoslavija
1997.god.
219 str.
Prevod: Vesna Petrovic
Biblioteka Agata Kristi
knjiga br. 11
mozda neki od starijih naslova mozete pronaci kao
polovno izdanje na Aukciji br. 1 na Balkanu
God. 1930, Glavni lik:
Miss Marple
UKRATKO: "Bilo ko da ubije Pukovnika Proteroa" izjavi svestenik
vitlajuci nozem iznad svoje snicle, "ucinio bi svetu veliku
uslugu!" Bila je to nesmotrena izjava za coveka u svestenickoj
odori, koja ce mu se kao bumerang vratiti samo nekoliko sati kasnije.
Od sedam mogucih ubica, gospodjica Marpl trazi osumnjicenog koji
je imao i motiv i priliku.
POZORISNA
PREDSTAVA bazirana na romanu "Ubistvo u vikarijatu" postavljena
u Playhouse u Londonu 16.12.1949. godine. Ulogu Miss Marple igrala
Barbara Mullen. Adaptaciju romana uradili su Moie Charles i Barbara
Toy.
TV-
Murder At The Vicarage, 1986(UK/BBC)
Joan Hickson (Miss Marple), Paul Eddington (Vicar Leonard Clement),
Cheryl Campbell (Mrs.Clement), Robert Lang (Col.Lucius Protheroe),
Polly Adams (Anne Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding),
Norma West (Mrs.Lestrange), Rosalie Crutchley (Mrs.Price-Ridley),
David Horovitch (Inspector Slack), Ian Brimble (Sergeant Lake)
Marple:
The Murder at the Vicarage (2004) (TV)
Rezija Charles Palmer, 94 min
Geraldine McEwan (Miss Jane Marple), John Owens (Photographer), Jana
Carpenter (May Ainsworth), Tim McInnerny (Rev Leonard Clement), Siobhan
Hayes (Mary Hill), Rachael Stirling (Griselda Clement), Julian Morris
(Currate Dennis Clement), Mark Gatiss (Ronald Hawes), Robert Powell
(Dr. Haydock), Jane Asher (Mrs. Sylvia Lester), Janet McTeer (Anne
Protheroe), Derek Jacobi (Col. Lucis Protheroe), Angela Pleasence
(Miss Hartnell), Miriam Margolyes (Mrs. Margery Price-Ridley), Christina
Cole (Lettice Protheroe )
Slike iz filma The Murder at the Vicarage
(2004)
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
1. epizoda Brigadir Lucius Protheroe nikad nije bio omiljen
u mjestu, ali gdica Marple se iznenadi kad cuje s koliko se zara
vikar Clement tuzi na njega. Bill Archer izasao je iz zatvora i
Mary, vikarova sluskinja, upozorava ga da se kloni brigadira koji
ga kani ponovno poslati u zatvor. Cak je i Lettice, brigadirova
kci, ljuta na oca nakon incidenta s naocitim umjetnikom Lawrenceom
Reddingom. Clement uhvati Anne, brigadirovu drugu zenu u Lawrenceovom
narucju. Iduceg jutra brigadir je naden mrtav.
Uloge: Joan Hickson (Jane Marple), Paul Eddington (Leonard Clement),
Cheryl Campbell (Griselda Clement), Robert Lang (Lucius Protheroe),
Polly Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine (Lawrence Redding),
Scenarist: T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes, Urednica: Ranka
Horvat
MISS MARPLE: THE MURDER AT THE VICARAGE
2. epizoda Clement i Griselda posjecuju Ann koja im pokaze
isjeceni portret za koji ona smatra da je povezan s ubojstvom. Njezina
veza s Lawrenceom izaziva kojekakve spekulacije te umjetnik odluci
otici iz sela. Za vrijeme nedjeljne mise vikar zamoli ubojicu da
se preda. Nedugo zatim nazove ga kapelan Hawes i odluci priznati
zlocin, no onesvijesti se prije negoli i sta kaze. Griselda i gdica
Marple pozure do njegova doma gdje sve izgleda kao da je pokusao
pociniti samoubojstvo. Gdica Marple sad dobro zna tko je pocinitelj.
Uloge: Joan Hickson (Miss Jane Marple), Paul Eddington (vel. Leonard
Clement), Cheryl Campbell (Griselda Clement), Robert Lang (brig.
Lucius Protheroe), Polly Adams (Ann Protheroe), James Hazeldine
(Lawrence Redding), Scenarist: T. R. Bowen, Redatelj: Julian Amyes,
Urednica: Ranka Horvat
13.11.2006.
Svetlana Andjelic, urednik stranice, Beograd
Ubistvo u vikarijatu je prvi
Agatin roman u kome se pojavljuje gospodjica Marpl. Donosi nam
odlicne opise njenog karaktera, samog Sent Meri Mida u kome ona
zivi i u kome se desava radnja ovog romana, kao i uvek odlicne
portrete sporednih likova i pre svega predstavlja roman koji u
sebi nosi duh malog mesta koje obicno nema mogucnost privatnog
zivota njegovih stanovnika. Sve se tu zna - ko je kad kod koga
isao na caj i o cemu se razgovaralo. Ako se i ne zna, onda se sigurno
nagadja, ali nicija aktivnost nije mogla da bude sakrivena. Pa
ipak je neko odlucio da ubije pukovnika Proteroa iako je znao da
ce "neko sigurno videti nesto". A mozda je upravo i racunao
sa tim... Sve u svemu, ako se do sada niste sreli sa gospodjicom
Marple u romanima Agate Kristi, a ako ste vec na ovom mestu - sumnjam
u to, predlazem da citanje pocnete upravo od ove knjige koja ce
vas sigurno ostaviti bez daha kada je u pitanju karakter stare
dame.
Radnja romana se pre svega vrti oko istrage ubistva
pukovnika Proteroa koji je bio vrlo opake naravi, prilicno neomiljen
- toliko da su mnogi i prizeljkivali njegovu smrt... No, znamo
da su to obicno reci recene u afektu i da se niko nece tek tako
lako latiti oruzja samo da bi ispunio svoju zelju. Ovde je, eto
neko to uradio i to usred radne sobe vikara Klementea. Protero
je dosao da razgovara sa vikarom o jednom lokalnom slucaju koji
bi se mogao opisati kao pronevera crkvenog fonda, ovaj je po hitnom
pozivu otisao da obidje jednog coveka na samrti (kako se kasnije
utvrdilo - poziv je bio lazan) i kasnio je na sastanak sa pukovnikom.
Kad se vratio kuci zatekao ga je ubijenog. Pistolj nije nadjen
pored njega, na stolu je bilo zapoceto pismo, kao i obicno tu je
i sat na stolu, oboren, koji je stao u odredjeno vreme (sto bi
trebalo da nam sugerise tacno vreme ubistva)... Kako se desilo
da niko nije cuo nista? U kuci su bile i vikarova zena i sluskinja,
a pucanj je morao da se cuje i van kuce... U stvari, bas je gospodjica
Marpl cula neki pucanj, ali bilo je to kasnije nego sto je bilo
utvrdjeno vreme smrti, a i pucanj kao da je bio drugaciji i cinilo
joj se da dopire iz obliznje sume a ne iz zgrade vikarijata koja
je nasuprot njene kuce...
U dvoristu vikarijata bila je i jedna pomocna kucica
u kojoj je ziveo Lorens Reding, mladi slikar, za koga ce se kasnije
ispostaviti da je bio ljubavnik pukovnikove druge, mlade zene i
da su se oni u toj kucici tajno sastajali. Reding je slikao i pukovnikovu
cerku u kupacem kostimu, koja je potajno bila zaljubljena u njega
i kako se dosta u selu suskalo o tome kako se dopusta da mlada
devojka sama boravi sa muskarcem u njegovoj sobi oskudno odevena
i kako se ta govorkanja nisu dopadala njenom ocu koji je zahtevao
da ona prestane sa poziranjem - Letis je takodje proklinjala svog
oca govoreci na sve strane kako ga mrzi.... Da li je to bio razlog
i da ga ubije? Mrzela ga je u stvari celoga zivota jer je godinama
zivela u uverenju da joj je majka umrla, a onda je saznala da je
napustila oca pobegavsi sa drugim... Kakav je bio prema njoj? Da
li je i nju kinjio i maltretirao? Svejedno, Letis mu nikada nije
oprostila sto zivi bez majke...
Jos neko je imao veze sa mladim slikarom. Jos jedna
zena iz Sent Meri Mida je bila sa njim u vezi ali pre nego se udala
za jednog uglednog mestanina... Da li se i to nekako moglo odraziti
na nesrecni slucaj koji se odigrao u vikarijatu? I doktor Stoun
je bio jedan od stanovnika sela koji je bio u sukobu sa pukovnikom.
Dr. Stoun je bio poznati arheolog koji je nadgledao radove na iskopavanju
grobnice koja je pronadjena na pukovnikovom imanju.
Prvi vikarov sused bila je nasa gospodjica Marpl,
i ona je pleveci svoju bastu, kao slucajno, videla dosta toga -
ali sve je tako protivrecno i samo odmaze istrazi, umesto da joj
pomogne... No, opet ce ona odigrati kljucnu ulogu u resavanju ovog
slucaja svojim ostrumnim primedbama i zakljuccima. Kao i obicno
iskoristice svoju do savrsenstva usavrsenu metodu tipa "ovo
me podseca na ono"... koju je ona smatrala jedino ispravnom:
"...To je slicno onome kad procitate rec a pri tome ne morate
da je izgovorite slovo po slovo. Dete to nije u stanju jer nema
iskustva. Ali odrasla osoba poznaje rec, jer ju je vec cesto videla..."
Vikarova mlada zena Grizelda je bila jedno vrlo
otvoreno stvorenje koje vrlo cesto nije pazilo o tome sta i pred
kime prica i vikar ju je cesto zbog toga opominjao. Posebno kad
bi se sa jos nekoliko zena obrela zajedno na popodnevnom caju,
tracevi su dostizali vrhunac, a Grizelda se nije ustrucavala da
pocne i da izmislja stvari. Vikaru je to strasno smetalo i molio
ju je da prestane sa tim jer ce je na kraju neko shvatiti ozbiljno...
Ona mu je odgovarala: "Tim zenama treba malo nemorala
u njihovim sopstvenim zivotima. Onda ne bi imale toliko vremena
da ga traze kod drugih ljudi..."
Jos jedna osoba bila je predmet ogovaranja u Sent
Meri Midu. Bila je to gospodja Lestrejndz. Savrseno obucena, obrazovana,
visoka, zgodna, plava... Jednom recju - svetska zena resila je
da se "zakopa" u provinciji. Pitanje je - zasto? Nije
se mnogo druzila sa ostalima iz mesta, osim sa dr. Hejdokom...
a samo vece pre ubistva posetila je i pukovnika Proteroa, tako
da su stare dame opet imale temu za ogovaranje... Pratile su svaki
njen korak i nastala bi opsta pometnja ako se u svakom momentu
ne bi znalo gde je ona... Vikara je to pomalo zabavljalo. Komentarisao
je: "Za mene je misterija kako ljudi u ovom selu uopste
jedu. Mora da jedu stojeci kod prozora tako da mogu da budu sigurni
da im nista nije promaklo..." Da li je mozda i misteriozna
gospodja Lestrejndz imala neke nerasciscene racune sa pukovnikom?
Da li je u pitanju bila ucena?
Kada je vikar na sam dan ubistva licno zatekao
pukovnikovu zenu u narucju mladog slikara i kada ga je ovaj molio
da to ostane izmedju njih, vikar mu je odgovorio: "...Dragi
moj mladicu, vi podcenjujete detektivski instikt seoskog zivlja.
U St.Meri Midu svi znaju vase najintimnije stvari. Nijedan detektiv
u Engleskoj ne moze da se meri sa usedelicom neodredjenih godina
koja ima mnogo vremena na raspolaganju..." Toliko
o drustvenom zivotu sela...
Kada je pukovnik Protero nadjen ubijen i kada je
zapocela istraga, inspektor Slak kome je slucaj dodeljen, se susreo
sa dosta teskoca. Prvo, kako smo vec primetili, celo selo je znalo
da ce pukovnik biti na razgovoru kod vikara. Buduci zlocinac je
verovatno na prevaru izvukao vikara iz kuce da bi pukovnik ostao
sam... Ali - ko ga je ubio...? Niko nije vidjen da ulazi u vikarijat
osim pukovnikove zene koju je videla licno gospodjica Marpl - ali
ta zena je bila samo u tesno pripijenoj haljini i nije mogla nista
da unese sa sobom a da to ne bude primeceno... Dolazio je i mladi
slikar nesto ranije ali pukovnik tada jos nije stigao... Ubrzo
se slikar Lorens Reding prijavio policiji, doneo pistolj za koji
je nepobitno utvrdjeno da je koriscen u ovom zlocinu - ali se jos
brze utvrdjuje da on nikako nije mogao to da ucini...
Policija je zgranuta jos jednim priznanjem - i
mlada pukovnikova zena se prijavljuje policiji da je ONA to uradila
- ali i to se ubrzo dokazuje kao nemoguce... Policija shvata da
su u stvari hteli samo da zastite jedno drugo, znajuci da ce najpre
biti osumnjiceni za ovaj zlocin... Inspektor Slak misli da su neozbiljni
i detinjasti, tragajuci i dalje za pravim ubicom... Medjutim, poznavajuci
osobine stanovnika St.Meri Mida znamo da ce imati jako tezak zadatak
da ispitujuci svakoga stvori neku realnu sliku o desavanjima tog
popodneva kada je izvrsen zlocin, tim pre sto je uzbudjenje lokalnog
stanovnistva bilo vrlo veliko ako se uzme u obzir da bar 15 godina
unazad u St.Meri Midu nije bilo ubistva...
Na kraju, nasa gospodjica Marpl ipak uzima stvar
u svoje ruke na nacin koji je u stvari privilegija njenog "kolege"
Poaroa... Ona zaprepascenom vikaru, inspektoru Slaku i pukovniku
Melcetu koji je takodje vodio ovaj slucaj do detalja opisuje nacin
na koji je planiran i izvrsen zlocin, kao i nacin na koji je ubica
isplanirao i svoj alibi... Ali obzirom da su to sve bila samo njena
uverenja, ma koliko ona stajala iza njih, bio im je potreban dokaz...
a tu ona preuzima svoju ulogu po kojoj ce i u kasnijim romanima
biti poznata. Napravice malu zamku ne bi li se ubica sam otkrio...
Njen plan je naravno uspeo i inspektor Slak je dobio unapredjenje,
tim pre sto je jurivsi ubicu usput otkrio i kradljivca umetnickih
dela koji je "zakamufliran" ziveo u St.Meri Midu... Mada
je i za to zasluzna "svevideca" gospodjica Marpl... Naravno
da nista javno obelodanjeno o velikoj ulozi gospodjice Marpl u
celoj stvari. Pa, uostalom, poznavajuci je, znamo da bi se ona
uzasnula i od same pomisli na tako nesto...
UKOLIKO STE NEDAVNO PROCITALI OVU KNJIGU
I ZELITE SA NAMA DA PODELITE VASE UTISKE - UCINITE TO ODMAH...
UKOLIKO IMATE OVU KNJIGU KAO NEKO YU (cro-ser-bih-slo-cg-mak)
IZDANJE, A MI NEMAMO TAJ OMOT PRIKAZAN NA OVOJ STRANICI, MOLIMO
VAS DA UKOLIKO IMATE MOGUCNOSTI DA NAM GA SKENIRATE I POSALJETE
NA NAS KAKO BISMO DOPUNILI OVU STRANICU